U četvrtak su u sklopu 30. jubilarnog BIPA Fashion.hr-a održani zanimljivi paneli kojima se propitkuje budućnost modnih kretanja, ali i sadašnje stanje domaće modne scene u ovom izazovnom dobu. Održana su tri panela, a ja sam gostovala na onome naziva “RethinkFashion” by Perwoll koji je moderirala Nevena Rendeli gdje sam uz Vesnu Blašković, Barbaru Repe i Doru Predojević iznijela svoje stavove o slow fashion pristupu modi.

Kako i sam naziv kaže, riječ je pravcu koji poziva konzumente, ali i proizvođače da uspore i razmisle o onome što kupuje tj. proizvode. Slow fashion pravac ističe kvalitetu materijala i izrade spram kvantitete, također referira se i na ekološku osviještenost, reciklažu te nultu stopu tolerancije na jeftino izrabljivanje radnika koji proizvode odjeću.

Modna industrija je globalno jedan od najvećih zagađivača, a glavni uzrok tome je fast fashion pristup gomilanja jeftinih i nekvalitetnih krpica koje se često nose samo jednom pa onda skupljaju prašinu u ormaru ili na polici. Ova situacija s korona krizom samo je bila dodatni okidač da se počne razmišljati o promjeni. Mnogi brendovi već su se prije ove krize fokusirali na kolekcije koje su ekološki prihvatljivije, a samim time i kvalitetnije, a sada je to još više izraženo. Modna industrija je očito trebala odavno promjenu, a nažalost tek s ovom situacijom su počela ozbiljnija promišljanja o mijenjanju cijelog mindseta. Tako su mnogi dizajneri odlučili kreirati manje kapsula kolekcije. Naime, radi se o kolekcijama s manjim brojem klasičnijih odjevnih komada, koji se međusobno mogu kombinirati i udovoljavaju svim potrebama dana.

Kada je riječ o kvaliteti proizvoda, sve smo se složile kako nam je ta stavka presudna za kupnju dok su second hand i vintage dućani prave modne reciklažne riznice. Naime, kvalitetni komadi s pričom pokazali su se svima nama kao omiljeni izbor koji je cjenovno pristupačan te se nećemo morati bojati da će ga imati još netko kako to obično biva s trendi high street komadima. Još jedan od benefita second hand i vintage dućana su dobri krojevi i konstrukcija koja često izostaje u današnjim trendi verzijama istih odjevnih komada (sakoi, kaputi itd.) kao i bolja kvaliteta materijala.

Jako je bitna osviještenost kakvu odjeću nosimo, kako je i od čega proizvedena te na koji način. Važno je da smo kao pojedinci svjesni svoje moći kako svojim djelovanjem možemo učiniti generalno dobru i pozitivnu stvar koja će se manifestirati pozitivno kroz brojne druge aspekte življenja. Paneli su odličan način za poboljšanje komunikacije te razmjenu iskustava i znanja s kolegama. Smatram da je to jako važno u svakoj branši pa tako i u modnoj kako bi se postavili neki kriteriji i ciljevi ispod kojih se ne ide, ali i odličan način da se svima približi jedan svijet koji mnogi idealiziraju. Što reći, osim da sam uživala i da apeliram da se ovakvi paneli češće održavaju.

Ako vas zanima o čemu se govorilo na ostalim panelima, možete doznati ovdje.